Europska unija mogla bi predložiti produljenje Protokola iz Kyota i osigurati budućnost Mehanizma čistog razvoja (CDM) nakon 2012., kazali su pregovarači.
Dužnosnici zemalja članica EU-a kroz sljedećih će nekoliko tjedana razgovarati o tome treba li formalno poduprijeti plan o produljenju Protokola iz Kyota koji datira iz 1997., pod uvjetom da on traje do 2018. i da se zamijeni jedinstvenim globalnim sporazumom koji bi uključio ograničavanje emisija stakleničkih plinova svih velikih država zagađivača.
Ako se svih 27 zemalja članica složi, EU bi mogao objaviti taj plan na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama u Južnoafričkoj Republici u studenom, što bi bio dio pokušaja da se prevlada četverogodišnji zastoj oko budućnosti Protokola iz Kyota i o tome kako se uhvatiti ukoštac s dugogodišnjim problemom zaustavljanja klimatskih promjena.
Takav bi ugovor mogao ojačati i povjerenje u CDM, jedan od mehanizama protokola iz Kyota.
"To još nije formalno stajalište EU-a iako je to nešto što je posljednjih mjeseci dobilo potporu", rekao je jedan viši pregovarač EU-a koji je želio ostati neimenovan.
Zemlje članice EU-a razgovarat će o prijedlogu produljenja prije sastanka ministara za okoliš u listopadu, kada bi se Unija trebala dogovoriti o zajedničkom pregovaračkom stajalištu za klimatsku konferenciju u Durbanu.
EU nije sklon pristati na produljenje Kyota bez snažnog obećanja drugih velikih zagađivača, poput SAD-a, Kine i Indije.
Hina
