U Europskoj uniji prošle je godine živjelo 257 milijuna žena i 245 milijuna muškaraca što znači da je u Uniji živjelo 105 žena na 100 muškaraca, dok je u Hrvatskoj 107 žena naspram 100 muškaraca, pokazuju podaci Eurostata, statističkog ureda Europske komisije objavljeni pred Međunarodni dan žena.
Istraživanjem se željelo, među ostalim, utvrditi koliko u starijoj populaciji ima više žena nego muškaraca, je li rizik siromaštva za žene viši nego za muškarce, kako se razlikuju stope zaposlenosti s obzirom na razinu obrazovanja te kupuju li muškarci i žene na internetu različite vrste roba i usluga.
Istraživanje se odnosi na zemlje EU-a, Island, Lihtenštajn, Norvešku, Švicarsku, Hrvatsku, Crnu Goru, Makedoniju i Tursku.
U ukupnoj populaciji u baltičkim zemljama ima oko 15 posto više žena nego muškaraca. Estonija i Latvija imaju 117 žena na 100 muškaraca, a Litva 115 na 100. Brojčani odnos gotovo je jednak u Cipru, Švedskoj, Luksemburgu i Malti (101 žena na 100 muškaraca). U Hrvatskoj ima 107 žena na 100 muškaraca.
U dobi iznad 65 godina taj se broj penje na 138 žena na 100 muškaraca. U toj dobnoj skupini, u baltičkim zemljama ima dva puta više žena nego muškaraca - u Latviji 208 žena na 100 muškaraca, 204 žene na 100 muškaraca u Estoniji i 197 na 100 u Litvi. U Hrvatskoj u dobi iznad 65 ima 156 žena na 100 muškaraca.
Godine 2010. u Europskoj uniji bilo je 62 milijuna žena i 54 milijuna muškaraca kojima je prijetilo siromaštvo i socijalna isključenost. U svim zemljama članicama pojedinačno bilo je više žena nego muškaraca kojima je prijetilo siromaštvo. Najveće razlike zabilježene su u Italiji, Austriji i Sloveniji, a najmanje u Estoniji, Latviji, Litvi i Mađarskoj.
Kada se radi o Hrvatskoj, 32 posto žena bilo je u opasnosti da se nađe u toj situaciji, naspram 30 posto muškarca.
Razlika u stopi zaposlenosti između žena i muškaraca smanjuje se kako se diže razina obrazovanja.
Među ženama i muškarcima s niskim obrazovanjem razlika u zaposlenosti je 21,9 postotnih bodova u korist muškaraca, među onima sa srednjim obrazovanjem 12,5 postotnih bodova, a za one s visokim obrazovanjem 6,8 postotnih bodova.
Obrazac je sličan u gotovo svim zemljama članicama, a slijedi ga i Hrvatska, s tom razlikom da je u RH postotak zaposlenih žena s visokim obrazovanjem viši od postotka za muškarce, čime je jedna od samo dvije takve zemlje obuhvaćene istraživanjem (uz Litvu).
Treći element istraživanja bila je kupovina proizvoda i usluga preko interneta. Žene više kupuju garderobu a muškarci elektroničku opremu, dok za kupovinu putovanja nema razlika između dva spola. Sličan je odnos i u Hrvatskoj, s tim da ipak nešto više muškaraca rezervira godišnji odmor preko interneta nego žena (13 naspram 9).
Hina
