Potražnja za hrvatskim ekološkim poljoprivrednim proizvodima u zemljama Europske unije vrlo je velika, no Hrvatska trenutno nije u stanju odgovoriti na tu potražnju zbog nedovoljnog broja proizvođača takvih proizvoda. U Udruzi za ekološku poljoprivredu, ruralni razvitak i zaštitu okoliša \'Živa zemlja\' ističu kako potražnja za ekološkim poljoprivrednim proizvodima raste a Hrvatska ima velike potencijale za ekološku poljoprivredu, ali dodaju kako je udjel površina pod eko-uzgojem u ukupnoj površini je na predzadnjem mjestu u Europi.
U Hrvatskoj su zasad registrirana 342 ekološka poljoprivredna proizvođača i nešto više od 22.000 hektara površine pod ekološkom proizvodnjom. Najviše tih površina čine pčelinji pašnjaci, čak 17.662 hektara, a ekološke oranice tek 3.000 hektara. Na livade otpada 2.620 hektara, eko voćnjake 200 hektara, a vinograde i maslinike po tridesetak hektara.
Po podacima Europske unije, udio površina na kojima s uzgajaju organske poljoprivredne kulture više je nego udvostručen u Europi u razdoblju od 1998. do 2005., a prodaja organske hrane povećava se za 30 posto godišnje. U ekološkoj proizvodnji prednjači Italija, s 1,1 milijun hektara površine pod ekološkom proizvodnjom, a slijede Njemačka i Španjolska s po 800.000 hektara.
Kako ističu u ekološkoj udruzi \'Živa zemlja\', ulaskom u EU hrvatska poljoprivreda će moći biti konkurentna na europskom tržištu jedino s ekološkim proizvodima. Stoga smatraju da treba više raditi na edukaciji potrošača i proizvođača o vrijednostima eko-hrane za zdravlje i očuvanje okoliša.
Po Strategiji razvoja ekološke poljoprivrede Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Hrvatskoj je cilj povećati do 2010. udjel površina pod ekološkom proizvodnjom na najmanje 10 posto ukupne poljoprivredne površine odnosno na oko 200.000 hektara.
Nacionalna zaklada je vodeća javna institucija za suradnju, povezivanje i financiranje organizacija civilnoga društva u Republici Hrvatskoj
