Danas, 28. studenoga 2025. godine diljem euromediteranskog prostora obilježava se Međunarodni dan Mediterana – dan koji pruža priliku za promicanje međukulturne razmjene, slavljenja suradnje, prihvaćanja različitosti i jačanja veza među mediteranskim zemljama te slavi zajednički identitet, zajedničko nasljeđe i ljubav prema Mediteranu.
Ovogodišnje obilježavanje protječe u znaku 30. obljetnice Barcelonskog procesa, koji je nastao 1995. godine kao rezultat Konferencije ministara vanjskih poslova euro-mediteranske regije održane u Barceloni 27. i 28. studenoga, pod španjolskim predsjedanjem EU, i predstavlja prvi institucionalni oblik euro-mediteranskog partnerstva za bilateralne i regionalne odnose na području tako utvrđenog euro-mediteranskog područja (EuroMed) koji je sklopljen između tadašnjih 15 članica Europske unije i 14 mediteranskih zemalja partnera. Na njegovom temelju 2004. godine osnovana Euro-mediteranska zaklada za dijalog među kulturama ''Anna Lindh'' (ALF) čija je glavna uloga promicanje dijaloga među kulturama euro-mediteranske regije. Zaklada kroz svoje djelovanje promiče iznalaženje protuteže svim oblicima radikalizma i ekstremizma te oblikovanje inkluzivnog društva, kulture prožete empatijom i temeljene na dijalogu i razmjeni. Svoje ciljeve ostvaruje kroz sustavno osnaživanje mladih ljudi, istraživanje i procjenu javnih politika te pružanjem primjera dobre prakse. ALF je prisutan u 42 zemlje te djeluje kroz sustav nacionalnih mreža sačinjenih od javnih ustanova i organizacija te organizacija civilnoga društva. Od siječnja 2009. godine Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva djeluje kao koordinator Hrvatske mreže za suradnju na Euro-Mediteranu u koju je danas, pored Nacionalne zaklade, uključeno još 68 organizacija.
U studenom 2020. godine članice ALF-a donijele su odluku da se u znak spomena na pokretanje Barcelonskog procesa o suradnji na Euro-mediteranu 28. studeni proglasi Međunarodnim danom Mediterana te se isti od 2021. godine prigodno obilježava. Nacionalna zaklada prigodno ga obilježava od samoga početka pa tako i ove jubilarne godine i to u okviru Međunarodne konferencije „Od vizije do promjene: prema 2030.” koja se od 26. do 28. studenoga održala u Zadru.
Obilježavanje je otvoreno pozdravnim govorom gđe Cvjetane Plavše-Matić, upraviteljice Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva, videoporukom gđe Dubravke Šuice, povjerenice Europske komisije za Mediteran i Nj. E. g. Gašpera Dovžana, veleposlanika Republike Slovenije – zemlje predsjedateljice MED9 u 2025. godini, a zatim je uslijedila panel-rasprava o izazovima na Mediteranu pod moderatorskom palicom gđe Ivane Dragičević na kojoj su sudjelovali Nj. E. gđa Marija Pejčinović Burić, bivša Glavna tajnica Vijeća Europe, Nj. E. g. Paolo Trichiolo, veleposlanik Republike Italije, gđa Irena Fonda, izvršna direktorica Instituta YouSea i g. Andriano Bisello iz Eurac Research-a. Program je nastavljen kroz predstavljanje rezultata inicijative „30 dana za 30-godišnjicu Euro-Mediterana” te predstavljanje rezultata zajedničkih akcija u Programu ''Potencijali zajednice''. Zatvaranje Konferencije i ovogodišnje obilježavanje Međunarodnog dana Mediterana završeno je predstavljanjem Zadarske deklaracije „2030: Djelujmo ZA Mediteran” i strateških partnera u Programu iM:PACT inovacije za Mediteran (MED9).
Promišljanje o Mediteranu i njegovoj budućnosti, koje je zauzelo ključno mjesto i na ovogodišnjem obilježavanju Međunarodnog dana Mediterana, moguće je oslikati kroz riječi Predraga Matvejevića, istaknutog hrvatskog književnika i autora Mediteranskog Brevijara: „Kroz stoljeća, obale su se ogledale jedna u drugoj, prepoznajući i bliskost i razlike. Mediteran nikada nije bio jedinstvena kultura, nego prostor mnogih kultura koje se susreću, prožimaju i katkada sukobljavaju. Sličnosti su potaknute blizinom i zajedničkim iskustvom mora, dok su razlike oblikovane poviješću, vjerovanjima i običajima. Ni jedne ni druge nisu trajne: ponekad prevladava bliskost, a ponekad razdvojenost. Sve ostalo pripada mitovima. (...) U vremenu koje prednost daje tržištu i brzini, potrebno je ponovno promisliti vrijednosti koje je Mediteran stvorio: mjeru, gostoljubivost, dijalog i ravnotežu. To more, koje je dalo ime civilizaciji, ne smije postati granica šutnje, nego prostor zajedničke svijesti.”
U okviru ovogodišnjeg obilježavanja Međunarodnog dana Mediterana te predstavljanja rezultata inicijative „30 dana za 30-godišnjicu Euro-Mediterana” prikazan je videozapis koji donosi pregled održanih aktivnosti usmjerenih na promicanje zajedničkih vrijednosti te jačanje ideje povezanosti i zajedništva na prostoru Euro-Mediterana. Video možete pogledati u nastavku.
