Datum objave

Kategorija: Civilno društvo i EU

EK usvojila Partnerski sporazum s Hrvatskom

 

Europska komisija usvojila je u četvrtak Partnerski sporazum s Hrvatskom, ključni dokument za korištenje sredstava iz europskih fondova u sljedećih sedam godina.

"Danas smo donijeli ključni plan za ulaganja kojim će se u Hrvatskoj otvoriti put za zapošljavanje i rast u sljedećih 10 godina. Iz ovoga Sporazuma vidi se zajednička odlučnost Europske komisije i Hrvatske da se financijska sredstva EU-a najučinkovitije iskoriste", rekao je povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn.

Partnerski sporazum je krovni plansko-programski dokument za korištenje strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u proračunskom razdoblju 2014-2020. Sve zemlje članice zaključuju s Europskom komisijom Partnerski sporazum.

Usvajanje sporazuma nije jamstvo povlačenja sredstava

U tom razdoblju, Hrvatska iz europskih strukturnih i investicijskih fondova na raspolaganju ima ukupno 10,423 milijarda eura, od čega je za ulaganje u rast i radna mjesta namijenjeno 8,397 milijarda, a za poljoprivredu i ruralni razvoj 2,026 milijarde eura.

Za pomorstvo i ribarstvo raspoloživo je dodatnih 280 milijuna eura, za Inicijativu za zapošljavanje mladih u 2014. i 2015. godini 66,177 milijuna te 456,147 milijuna eura iz Instrumenta za povezivanje Europe 2014.-2016.

Ta se sredstva mogu potrošiti do 2023. godine, zbog pravila N+3, koje predviđa da se sredstva ugovorena u jednoj godini moraju potrošiti u naredne tri.

Partnerski sporazum je sporazum pet europskih fondova: Europski fond za regionalni razvoj (ERDF), Europski socijalni fond (ESF), Kohezijski fond (CF), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD).

Usvajanje Partnerskog sporazuma ne znači još da se sredstva iz europskih fondova mogu povlačiti. Treba još donijeti četiri operativna programa za provedbu kohezijske politike. Prvi se odnosi na povlačenje sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF) i Kohezijskog fonda (CF), drugi je za Europski socijalni fond (ESF), treći za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EMFF) i četvrti za Europski fond za poljoprivredu i ruralni razvoj (EAFRD).

Nakon prihvaćanja operativnih programa moguće je početi povlačiti sredstva, a paralelno s tim potrebno je dobiti akreditaciju sustava za upravljanje fondovima.

Sredstva iz europskih fondova predstavljaju gotovo jedini izvor za investicije u razvoj zemlje u sljedećih deset godina, stoga je Partnerski sporazum dokument od iznimne važnosti.

"Sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda ulagat će se u Hrvatskoj u istraživanje i inovacije, njima će se podupirati poduzetništvo, e-gospodarstvo, transeuropski i gradski prijevoz te će se ulagati u zaštitu prirodnih bogatstava zemlje. Tim će se ulaganjima poduprijeti nacionalne reforme i nastojanja kojima se želi razviti gospodarstvo koje se temelji na znanju i inovacijama. Računam na to da će nacionalna tijela osigurati da se ovom sveobuhvatnom ulagačkom strategijom EU-a ostvari pozitivan učinak na gospodarstvo i živote hrvatskih građana. Budućim se programima taj strateški plan mora pretočiti u konkretne mjere te se njima moraju osigurati povoljni uvjeti za učinkovito upravljanje i dostavu sredstava na terenu", kaže povjerenik Hahn.

U Partnerskom sporazumu Hrvatska je definirala ciljeve koje želi postići sredstavima iz europskih fondova.

Ciljevi korištenja sredstava iz europskih fondova

Riječ je o sljedećim ciljevima: poticanje istraživanja i inovacija kako bi se dostigao nacionalni cilj ulaganja u to područje u iznosu 1,4 posto BDP-a (2012. za istraživanje i razvoj izdvajalo se 0,75 posto BDP) te poticanje istraživanja i inovacija u poduzetništvu; povećanje energetske učinkovitosti gospodarstva, što uključuje daljnji razvoj obnovljivih izvora (cilj je imati 20 posto obnovljivih izvora do 2020. a 2012. Hrvatska je imala 15,7 posto); povećanje zaposlenosti na 62,9 posto, s 55,4 posto stope zaposlenosti u 2012; povećanje napora na socijalnoj uključenosti, što, među inim, uključuje cilj smanjenja broja ljudi kojima prijeti socijalna isključenost ili siromaštvo za 150.000; jačanje obrazovnog sustava, posebice povećanje broja ljudi između 30 i 34 godine s trećim stupnjem obrazovanja s 25,6 posto na 35 posto do 2020.

Iz Europskog fonda za regionalni razvoj, na koji otpada preko 4,3 milijarde eura, najveći dio (970 milijuna) namijenjen je za povećanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća, zatim za istraživanje i razvoj preko 664 milijuna eura, za prijelaz na gospodarstvo s niskom emisijom ugljičnog dioksida 531 milijun eura, za poticanje održivog prometa i uklanjanje uskih grla u prometnoj infrastrukturi 400 milijuna eura.

Za prometnu infrastrukturu Hrvatska će moći računati i na 910 milijuna iz Kohezijskog fonda, a ta će se sredstva uglavnom trošiti na željeznicu i unutarnje plovne putove, odnosno na projekte koji pridonose prometnom povezivanju s transeuropskom prometnom mrežom.

Iz toga fonda financirat će se modernizacija zračne luke u Dubrovniku, dok će, primjerice, za financiranje izgradnje Pelješkog mosta, ako ga EU pristane financirati, biti dostupna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj iz kojeg je ukupno za sve projekte prometne infrastrukture namijenjeno 400 milijuna eura.

Iz EFRD-a je za socijalnu uključenost, borbu protiv siromaštva i diskriminacije namijenjeno 356 milijuna eura, a za iste svrhe i z Europskog socijalnog fonda još 328 milijuna eura te još 286 milijuna iz EAFRD-a.

Za investicije u obrazovanje, osposobljavanje, strukovno obrazovanje i cjeloživotno učenje iz EFRD-a je namijenjeno oko 271 milijun eura, a iz ESF-a 450 milijuna.

Znatna sredstva, oko dvije milijarde eura, bit će na raspolaganju iz EAFRD-a, a najveći dio od tog iznosa namijenjen je za jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora (803 milijuna).

Iz ESF-a, iz kojeg na Hrvatsku ide 1,5 milijardi eura, najveći dio namijenjen je za obrazovanje, socijalnu politiku, zapošljavanje i jačanje administratvinih kapaciteta.

Velika sredstva dolaze iz EMFF-a, 252 milijuna eura, pogotovo kada se usporedi s osam milijuna koliko smo imali za ribarstvo iz pretpristupnih fondova.

Iz Kohezijskog fonda, koji iznosi 25 milijarda, najveći dio (1,64 milijarde) namijenjen je za očuvanje i zaštitu okoliša i efikasnije korištenje nacionalnih resursa.

Izvor: HINA