Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, osnovana 2003. godine kao javna zaklada temeljem posebnog zakona koji je usvojio Hrvatski sabor, kontinuirano pruža stručnu i financijsku podršku razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj. Nacionalna zaklada uspjela je tada, u ključnom, prijelomnom razdoblju za razvoj civilnoga društva u Hrvatskoj kada je došlo do promjene u strukturi izvora financiranja za projekte i programe organizacija civilnoga društva odlaskom većeg broja međunarodnih donatora, svojim djelovanjem i programom financijskih podrški zaustaviti možebitne negativne trendove i stabilizirati daljnji razvoj organizacija civilnoga društva.
Kroz osiguranje stabilnog financiranja, osobito putem institucionalne podrške, omogućuje održivost, profesionalizaciju i strateški razvoj organizacija civilnoga društva koje djeluju u područjima demokratizacije, ljudskih prava i društvenog razvoja. Ova vrsta podrške, koju Nacionalna zaklada od svojeg osnutka sustavno pruža organizacijama civilnoga društva, u skladu je s preporukama dokumenta "Common Civil Society Requests for Operating Grants (OGs)", koji ističe važnost institucionalnog financiranja za jačanje demokracije i dugoročnu održivost civilnoga društva na razini Europske unije. Riječ je o zajedničkoj inicijativi mreže organizacija civilnoga društva upućenoj Europskoj komisiji o kojoj više možete pročitati na poveznici.
U tom kontekstu, Nacionalna zaklada započela je s provedbom analize učinaka institucionalne podrške na rad i razvoj organizacija koje su korisnice tog modela financiranja. Cilj analize je procijeniti na koji način institucionalna podrška doprinosi osnaživanju organizacijskih kapaciteta te stvaranju poticajnog okruženja za pozitivne društvene promjene i zaštitu temeljnih ljudskih prava.
Institucionalna podrška predstavlja jedan od ključnih financijskih instrumenata, usmjeren prvenstveno na osiguranje temeljnih uvjeta za rad organizacija i to ulaganje u ljudske potencijale i osiguranje organizacijskog razvoja što ovu podršku razlikuje od ostalih podrški organizacijama civilnoga društva u Hrvatskoj koje su usmjerene financiranju pojedinačnih projekata. Ovaj oblik financiranja omogućava organizacijama dugoročno planiranje te stabilan razvoj djelatnosti usmjerenih na unapređenje dobrobiti zajednice i društva.
Aktivnosti kojima se organizacije mogu posvetiti zahvaljujući institucionalnoj podršci imaju konkretne i mjerljive pokazatelje učinkovitosti. Iako mnoge organizacije nisu uvijek u mogućnosti u dovoljnoj mjeri predstaviti svoj rad široj javnosti, njihova postignuća govore sama za sebe – kroz razvoj lokalnih zajednica, zaštitu ljudskih prava, izgradnju društvene solidarnosti i promicanje demokratskih vrijednosti.
Od svog osnutka, Nacionalna zaklada je provela više od stotinu natječaja, pri čemu je značajan broj bio usmjeren upravo na dodjelu institucionalne podrške, a više od € 65.615.000,00 na taj je način uloženo u organizacijski rast i razvoj. Trenutno, 194 organizacije koje djeluju u području demokratizacije i društvenog razvoja koristi ovu vrstu podrške. Od tog broja, 66 organizacija nalazi se u prvoj, 66 u drugoj, a 62 u trećoj godini provedbe podrške.
Organizacije civilnoga društva koje djeluju na području demokratizacije i društvenog razvoja promiču temeljne demokratske vrijednosti, poput slobode izražavanja, jednakosti, aktivnog građanstva i uključivanja građana u procese donošenja odluka. Posebnu pažnju posvećuju zagovaranju prava ranjivih skupina, uključujući mlade, žene i migrante, te izgradnji društva jednakih mogućnosti za sve. Nacionalna zaklada prepoznaje ključnu važnost stabilnosti i dugoročnog djelovanja tih organizacija, stoga kroz institucionalnu podršku ulaže u njihov razvoj, osiguravajući im temelje za nastavak i širenje njihovih aktivnosti.
Znatan dio aktivnosti organizacija usmjeren je na provedbu kampanja za zaštitu prava mladih i žena. Aktivno zagovaraju njihova temeljna prava te podižu svijest o važnim, ali često zanemarenim temama koje izravno utječu na kvalitetu njihova života. Ne djeluju samo kroz pružanje podrške i edukaciju, već i kao snažan glas u javnosti. Primjer takvog djelovanja je organizacija simpozija o seksualnom zdravlju žena nakon dijagnoze raka. Kroz ovakve inicijative udruge pridonose destigmatizaciji bolesti te osnažuju žene da preuzmu aktivnu ulogu u očuvanju i unapređenju vlastitog zdravlja.
Pojedine organizacije uvode inovativne pristupe kako bi povećale vidljivost marginaliziranih građana. Jedan od primjera je forum teatar – pristup koji kroz dramatizaciju i javni dijalog skreće pozornost na društvene prepreke i nepravde. Ovakvi pristupi potiču i sudionike i publiku na kritičko promišljanje, empatiju i aktivno sudjelovanje u mijenjanju društvenog okruženja. U okviru zagovaranja prava mladih i njihovog osnaživanja, provode se razne aktivnosti poput treninga i radionica, na kojima se okupljaju mladi lideri iz različitih sektora. Kroz zajednički rad razvijaju poduzetničke i liderske vještine, međusobno se umrežavaju te jačaju svoje sposobnosti za zagovaranje pozitivnih društvenih promjena. Na taj način prepoznaju se i pozicioniraju kao ključni dionici u razvoju svojih zajednica.
Izobrazba građana o ključnim društvenim temama jedno je od važnih područja djelovanja ovih organizacija, s posebnim naglaskom na rad s mladima. Kroz programe izobrazbe u školama, mladi se upoznaju s potencijalnim rizicima digitalne komunikacije te usvajaju znanja o zaštiti privatnosti i sigurnom ponašanju na internetu. Pored navedenog, organizacije provode i radionice iz STEM područja s ciljem razvoja digitalne pismenosti među djecom. Time se ne samo unapređuju tehničke vještine, već i potiče kritičko razmišljanje i odgovorno korištenje tehnologije, čime se značajno doprinosi jačanju digitalne i tehničke pismenosti među djecom i mladima.
Na području javnog zdravlja, organizacije aktivno promiču zdrave stilove života, tjelesnu aktivnost, mentalno zdravlje i pravilnu prehranu. Kroz dosljedan i stručan rad, prerastaju u ključne partnere u nacionalnim inicijativama za promociju zdravlja, potičući građane na konkretne promjene životnih navika i aktivnu brigu o vlastitom zdravlju.
U području rada s migrantima i izbjeglicama, ove organizacije osiguravaju psihosocijalnu pomoć te pružaju podršku djeci i obiteljima, stvarajući siguran i podržavajući prostor za uspješnu integraciju u zajednicu.
Organizacije civilnoga društva sve češće primjenjuju inovativne oblike rada kako bi građanima približile procese donošenja odluka te potaknule veću transparentnost i odgovornost javnih institucija. Jedan od takvih modela je strukturirani dijalog, koji omogućuje izravnu i konstruktivnu komunikaciju između građana i donositelja odluka. Na taj način jača se povjerenje u demokratske procese i potiče aktivno sudjelovanje građana u oblikovanju javnih politika. Takve aktivnosti, u kojima građani imaju priliku postavljati pitanja, iznositi prijedloge i aktivno sudjelovati u otvorenoj raspravi s predstavnicima javne uprave, značajno pridonose većoj transparentnosti i odgovornosti lokalnih institucija. Kako bi se ova važna tema približila mlađim generacijama, organiziraju se susreti i razmjene ideja između učenika i predstavnika lokalnih vlasti, s posebnim naglaskom na razvoj kulturnih politika za mlade. Na taj se način potiče njihovo uključivanje u procese donošenja odluka te se razvija osjećaj građanske odgovornosti i pripadnosti zajednici.
