Nakon analize postignuća udruga koje djeluju u područjima demokratizacije i društvenog razvoja, prava osoba s invaliditetom, podrške umirovljenicima, zaštite okoliša te udruga iz Domovinskog rata, Nacionalna zaklada donosi i analizu postignuća udruga za zaštitu potrošača. Nacionalna zaklada je i u 2025. godini nastavila pružati institucionalnu podršku organizacijama koje doprinose razvoju održivog i pravednog društva, omogućujući im dugoročni razvoj i odgovaranje na stvarne potrebe građana. Među njima važnu ulogu imaju i udruge za zaštitu potrošača koje povećavaju informiranost građana, promiču potrošačka prava te razvijaju održive obrasce ponašanja.
Udruge koje aktivno djeluju u području zaštite potrošača imaju ključnu ulogu u jačanju informiranosti građana, zaštiti njihovih prava na tržištu i poticanju odgovornog ponašanja svih sudionika potrošačkog lanca. Kroz svoje aktivnosti ove udruge doprinose društvenom razvoju u kontekstu izobrazbe i održivog gospodarskog rasta. Nacionalna zaklada pruža institucionalnu podršku udrugama za zaštitu potrošača s ciljem njihova razvoja, a u trećoj godini provedbe trenutno se nalaze dvije organizacije.
Udruge su aktivno sudjelovale u javnoj raspravi povodom Svjetskog dana prava potrošača, naglašavajući potrebu za pravednim tržištem i zaštitom prava građana. Posebno je istaknuta važnost dostupnosti održivih i ekoloških proizvoda za sve, bez obzira na kupovnu moć. Pozvali su također na jačanje institucionalne podrške potrošačima, bolju regulaciju tržišta i odgovornije ponašanje trgovaca.
Djeluje se i kroz javne rasprave i inicijative s ciljem informiranja građana, organizirajući aktivnosti koje promoviraju održive prakse u potrošačkim i prehrambenim navikama. Aktivno se zagovaraju promjene u ponašanju koje doprinose zaštiti okoliša i zdravlju građana, koristeći suvremene medije poput podcasta kako bi sadržaj bio dostupniji i razumljiviji široj javnosti.
Kroz radionice za starije građane, udruge pružaju podršku u izobrazbi o planiranju obroka i iskorištavanju ostataka hrane, čime pomažu starijim osobama u većoj samostalnosti, ekonomičnijem upravljanju resursima i zdravijem životu, osobito onima s ograničenim primanjima. Ove aktivnosti također imaju značajnu socijalnu dimenziju, jačajući zajednicu i kvalitetu života.
