Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak, odnosno Međunarodni dan volontera proglasila je opća skupština Ujedinjenih naroda 17. prosinca 1985. godine.
U organizaciji Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva 2004. godine održana je 1. Nacionalna konferencija o volonterstvu i 13. međunarodna konferencija VolontEurope, nakon kojih je Nacionalna zaklada uputila Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Prijedlog zakona o volonterstvu.
Svojim djelovanjem i različitim oblicima podrške, od svog osnutka 2003. godine, Nacionalna zaklada potiče razvoj volonterstva i djelovanja u općekorisne svrhe, a pruža i sustavnu podršku razvoju i promidžbi volonterstva u Republici Hrvatskoj. Sustavnim praćenjem provedbe institucionalnih podrški i drugih oblika podrški i programa koje Nacionalna zaklada provodi, iz godine u godinu bilježi se kontinuirani porast broja volontera i prijavljenih volonterskih sati, a kroz proteklih 20 godina djelovanja Nacionalne zaklade u aktivnostima za opće dobro i dobrobit lokalnih zajednica angažirano je preko 1.500.000 volontera.
"Otisak srca" dugogodišnji je program Nacionalne zaklade kojim se u suradnji s osnovnim i srednjim školama djecu i mlade kontinuirano potiče na volontersko djelovanje u njihovim lokalnim zajednicama.
Slogan nagrade "Otisak srca": Ne moraš hodati po vodi. Ne moraš biti bolji/bolja od drugih. Nemaš ništa više od onoga što svi ostali imaju, ali ono što čini razliku, djela su kojima kod drugih ostavljaš svoj trag...otisak srca...
Od 2021. godine program je dobio novu dimenziju unaprijeđujući aktivnosti kroz dva međunarodna programa usmjerena djeci i mladima koje se potiče na uključivanje na međunarodnu platformu putem koje uključeni doprinose ostvarivanju UN-ovih globalnih ciljeva održivog razvoja do 2030. godine različitim volonterskim djelovanjem.
Ususret obilježavanju Međunarodnog dana volontera Nacionalna zaklada provela je istraživanje o navikama doniranja građana u Republici Hrvatskoj na reprezentativnom uzorku od 1000 građana, a rezultati sugeriraju da pored doniranja novca, hrane i odjevnih predmeta, doniranje vremena odnosno volontiranje predstavlja, također, jedan od prepoznatih oblika doniranja u općekorisne svrhe. Rezultati istraživanja pokazuju da građani najčešće volontiraju u područjima vezanim uz skrb i zaštitu djece, pomoć osobama s invaliditetom te pomoć starijim osobama.
